Mali ZOOM je izašao na crtu velikim igračima i potpuno neplanirano ih veoma ozbiljno uzdrmao. Istovremeno prolaze kroz ogroman rast i veliku krizu usled pritiska regulatora. Dok ne riješe bezbjednosne propuste, razvoj novih funkcionalnosti moraju da parkiraju sa strane.
Ukoliko ovih nedelja radite od kuće, velika je vjerovatnoća da koristite Zoom za potrebe održavanja internih ili eksternih poslovnih sastanaka.
Možda vam se toliko dopalo kako “lijepo” radi, pa ste počeli da ga koristite i privatno, za grupne sastanke sa prijateljima ili porodicom od kojih vas je odvojila ova muka obaveznog društvenog distanciranja.
Iako postoji pregršt drugih aplikacija za istu namjenu, Zoom se u ovom kratkom roku (potpuno neplanirano) izborio za povjerenje velikog broja korisnika, prije svega kvalitetom i jednostavnošću korišćenja, a zatim i činjenicom da je njegova besplatna verzija više nego dovoljna za grupne sastanke do 100 učesnika, maksimalnog trajanja sesije od 40 minuta. Zvuči kao više nego fer ponuda, zar ne?
Naravno! Prosječne ocene na Google Play i App Store-u to potvrđuju.
Ono što više nego dovoljno govori šta je pandemija donijela ovoj kompaniji iz Kalifornije je podatak o njihovom rastu. Od decembra 2019. godine i deset miliona dnevno aktivnih učesnika sastanaka, dolaze do cifre od 200 miliona u martu ove godine. Od početka 2020. godine, pa do prije samo nedelju dana, njihove akcije na berzi su skoro duplirane. Sve je zvučalo sjajno, međutim...
Međutim, dešava se to da je pomenuto povjerenje Zoom-a ovih dana ozbiljno uzdrmano brojnim saopštenjima o bezbjednosnim propustima i mogućnostima zloupotrebe privatnosti njegovih korisnika.
Sve je počelo kada su brojni stručnjaci za bezbjednost informacija skoro pa orkestrirano iskazali svoju zabrinutost i ponovo uperili reflektore u ozbiljne bezbjedonosne propuste Zoom-a, otkrivene još prošle godine. Ukoliko bi ove propuste iskoristili na pravi način, potencijalni hakeri bi mogli da preotmu kontrolu veb kamera korisničkih uređaja.
Međutim, tu tek počinju brige ove kompanije.
Ono što donosi novu dimenziju problemima Zoom-a dobija i političku konotaciju. Pojavljuje se podatak iz regulatornih prijava gdje se navodi da od 31. januara kompanija Zoom u Kini formira odjeljenje za istraživanje i razvoj sa više od 700 zaposlenih, kao i da na toj lokaciji postavlja značajne serverske resurse za prikupljanje i obradu podataka. Stručnjaci za privatnost podataka ponovo pozivaju na oprez, pa iznova aktiviraju postojeću tehnološko-bezbjednosnu napetost na relaciji SAD - Kina.
Izvršni direktor Zoom-a Erik Juan je rekao da će tokom narednih 90 dana kompanija obustaviti razvoj novih funkcija i da će umjesto toga prebaciti sve svoje resurse i fokusirati se na bezbjednost i privatnost podataka. "Priznajemo da nismo uspjeli da ispunimo očekivanja zajednice, kao ni sopstvena očekivanja oko privatnosti i bezbjednosti", rekao je Erik Juan izražavajući duboko žaljenje u svom blog postu, dodajući da kompanija nije predvidjela eksploziju popularnosti proizvoda, usled prelaska miliona ljudi na rad od kuće.
"Priznajemo da nismo uspjeli da ispunimo očekivanja zajednice, kao ni sopstvena oko privatnosti i bezbijednosti."
Da bi se makar malo odbranila od konkretnih napada javnosti, kompanija je saopštila da podaci koji potiču iz SAD-a, ostaju u SAD-u, a da podaci o svim drugim sastancima bivaju smješteni tamo gdje je sjedište kompanije, koje je domaćin konkretnog sastanka. Navedeno je i da zaposleni u Zoom-u, koji rade u Kini nemaju pristup podacima o sastancima i snimcima koji se čuvaju van Kine. Ulažući dodatne napore da se maksimalno poveća bezbijednost, Erik Juan se obavezao na detaljne provjere svih trećih strana i kreiranje programa koji podstiče dobronamjerne hakere širom svijeta da u zamjenu za nagradu traže i prijavljuju kompaniji sve bezbjedonosne propuste koje pronađu u njihovom sistemu.
Sve ovo dovelo je do toga da su brojni povjerenici, regulatorna tijela i komisije za zaštitu podataka i privatnosti (kako iz EU, tako i iz SAD-a) stavili poslovanje Zooma “pod lupu” i od njih tražili dodatne izvještaje o transparentnosti.
A onda Boris Džonson uzima stvar u svoje ruke
Iako je korišćenje ZOOM aplikacije prethodno bilo zabranjeno od strane Ministarstva odbrane Velike Britanije, njen premijer Boris Džonson se nedavno pohvalio fotografijom na Twitter mreži, na kojoj se vidi da se putem aplikacije Zoom održava sastanak brojnih ministara i njegovog kabineta.
Dodatnu paranoju i ulje na vatru svjetske javnosti doliva činjenica da tom prilikom nije sakrio jedinstveni ID sastanka (identifikacioni broj), svi su mogli da ga vide, što predstavlja kršenje ključnog bezbjedonosnog pravila kada je u pitanju korišćenje ovakve tehnologije. Ovo je pokrenulo brojne spekulacije u javnosti da je sastanak mogao da bude prisluškivan od strane bilo koga, kao i brojne pošalice i internet mimove na ovu temu.
Prilično nepripremljen za sve što se dešava, od astronomskog rasta broja korisnika i potrebe za dodatnim hardverskim resursima da bi se održao kvalitet usluge, do krize odnosa sa javnošću, Zoom svojom komunikacijom pokušava da održi stabilnost kompanije i povjerenje korisnika. Kako za sada djeluje, veliko je pitanje da li će u tome i uspeti.
Možda ovakav sled događaja djeluje kao slučajnost, a možda i ne?
Na kraju dana, u pitanju je veliki biznis, a Zoom je svojim naglim rastom ozbiljno ugrozio veoma jaku konkurenciju (Microsoft - Skype i Teams, Google - Hangouts i Meet, Facebook - Messenger i WhatsApp, Rakuten - Viber, Cisco - Webex itd), koja ima svoja poslovna rješenja za grupne video pozive.
Izvor: Mondo.rs