Internet i mobilna telefonija poznati su svima, ali upoznajte i trećeg člana, trećeg nosioca četvrte industrijske revolucije - Internet stvari. Svjetski dan Interneta stvari (Internet of Things - IoT), jednog od ključnih nosilaca četvrte industrijske revolucije, obilježava se 9. aprila, a procjenjuje se da će do kraja ove godine svijet imati 26 milijardi uređaja povezanih internetom.
Prema procjenama magazina Forbs, do kraja 2019. godine, u kojoj se obilježava i 20. godišnjica od stvaranja pojma Internet stvari, čak 85 odsto kompanija će koristiti Internet stvari u poslovanju. Internet stvari odnosi se na povezivanje različitih fizičkih objekata putem Interneta, kako bi digitalnim putem razmjenjivali podatke i reagovali prema potrebama korisnika, navodi se u saopštenju beogradskog odsjeka digitalne agencije Namics.
INTERNET OF THINGS VIJESTI:
Zamijeniće telefone, smatra kompanija EricssonIoT na štampanoj elektronici.
Kako prenosi Forbs, sam termin Internet of Things polako nestaje iz komunikacije, ali njegova primjena postaje sve učestalija. Internet stvari najčešće asocira na takozvane pametne poslovne zgrade i kuće. Na primjer, pametne kuće podešavaju svjetlo i optimalnu temperaturu prostora, omogućavaju da pomoću mobilnog telefona kontrolišemo ručak na šporetu ili nas pak obavještavaju da li djeca rade domaći ili gledaju televiziju, objašnjava Jan Keler iz Namics-a.
Osim toga, kako dodaje, Internet stvari može olakšati svakodnevicu starijim ljudima i ljudima sa invaliditetom, ali i doprinjeti uštedi električne energije. Internet of Things koncept donijeće i velike promjene poljoprivrednicima i kompanijama koje se bave proizvodnjom i transportom robe, a zdravstvo će, takođe osjetiti brojne prednosti Interneta stvari. U narednom periodu na razvoj Interneta stvari uticaće mreža pete generacije, 5G, koja će biti 20 puta brža od dosadašnje, a najveća novina ogledaće se u korišćenju glasovnih komandi. Internet of Things predstavlja i mrežu senzora, povezanih u različite svrhe, a neke od najzanimljivijih primjera upotreba možemo da pronađemo svuda u svijetu. Recimo, IoT rešenjima se kontroliše stanje saobraćajnica i posebno mostova, čime se unaprijed zna da li je potrebno reagovati iz nekog razloga, kako do oštećenja ne bi došlo. IoT rešenja se već ugrađuju i u ljude, kako bi im se olakšao život. Recimo, ugradnjom biočipa, zasnovanog na IoT-u čovjeku je omogućeno da vrši napredniju interakciju sa okolinom ili da unaprijedi kvalitet života u slučaju nekih bolesti. Internet stvari (IoT) će u budućnosti biti jedan od stubova razvoja digitalnog društva u koje sve više ulazimo, ali će morati da se radi na rješavanju niza problema u vezi sa bezbjednošću, koja je najslabija karika ove tehnologije smatraju stručnjaci za sajber bezbijednost.
Termin Internet stvari prvi put je upotrebljen 1999. godine, a osmislio ga je britanski inženjer Kevin Ešton. Izvor:Mondo
