Otkrivamo vam šta znače pojmovi AR, VR, MR i XR, kao i gdje ih susrećemo, za šta se koriste i na koje sve načine su slični i različiti.
Šta je realnost?
Ono što je stvarno, opipljivo, za šta znamo da postoji i vrši uticaj (pasivan ili aktivan) na okruženje.
To je jedan od načina opisivanja realnosti, što je u neku ruku i bespotrebno, jer u neku drugu ruku nemamo potrebu za razmišljanjem o tome šta je stvarno, a šta ne, pogotovu kada se radi o tehnološkoj (u IT smislu) industriji ili posebno industriji zabave.
Kad je u pitanju digitalna tehnologija, pojmu realnosti je pripojena nova dimenzija ili čak više njih, kako bi onaj ko uživa u nekom sadržaju stekao potpuno novi doživljaj, drugačiji od, recimo, pukog gledanja u ekran. Manipulacija realnošću je dovela do razvoja nekoliko grana, koje sa sobom nose različite vidove iskustva i imaju određenu zahtjevnost, a brzi rast je veoma teško ne primijetiti.
Ovim tekstom ćemo se pozabaviti tim varijacijama i opisaćemo svaku ponaosob.
Pojam AUGMENTED REALITY (AR) iliti PROŠIRENA REALNOST se odnosni na dodavanje digitalnih elemenata putem nekog softvera u živi svijet, što se uglavnom odvija pomoću kamere i naješće na ekranu telefona. AR je najpopularniji na mobilnim telefonima, i zahvaljujući izuzetno prostom načinu funkcionisanja i niskoj zahtjevnosti, već se masovno koristi u velikom broju aplikacija, poput filtera za lica koja viđate na Snapchat, Messenger, Instagram, Facebook i sličnim društvenim mrežama.
Video igre sa AR komponentom imaju veliku popularnost, a definitivno ste čuli za Pokemon GO, koja vam u stvarnom svijetu putem ekrana postavlja Pokemona, a vi bi trebalo da bacite pokeloptu i uhvatite ga. Postoji još primjera igara, sve ih je više, s tim što određeni programeri ne uspjevaju da izvuku maksimum iz potencijala, koji AR pruža, pa te igre prolaze nezapaženo ili se brzo “istroše“.
Veoma dobar primjer proširene realnosti je i aplikacija Google Maps, koja uz klasičnu navigaciju nudi navigaciju putem virtuelnih strelica, koje se preko kamere postavljaju u realan svijet tj. okruženje u kojem se korisnik, koji koristi navigaciju nalazi. Na taj način pješak ne može da pogriješi, jer mu aplikacija jasno pokazuje kuda da ide da bi stigao do cilja.
VIRTUELNA REALNOSTI (VR) je definitivno pojam sa kojim ste se susreli najviše puta. On korisniku pruža potpuno uvlačenje u jedan drugi, virtuelni svijet, koji isključuje vizuelnu konekciju sa stvarnim okruženjem. To se postiže putem uređaja-kaciga za virtuelnu realnost, koje se sastoje iz ugrađenih slušalica i za svako oko imaju po monitor visoke rezolucije, koji sliku prikazuje tako da ne izaziva veliki napor. Uređaji za virtuelnu realnost imaju široku primjenu, prije svega u industriji zabave, ali se dosta koriste i za trening budućih radnika, koji u virtuelnom svijetu vrše praksu na polju zavarivanja ili upravljanja nekom teškom mašinom, što je skup proces u stvarnosti.
Kad su u pitanju video igre, napravljen je veliki iskorak od običnih DEMO iskustva, jer sada čitavi naslovu mogu biti igrani sa VR headsetom, što je moguće sa Resident Evil 7 i Half-Life: Alyx igrama, ali i mnogim drugim. Najpopularniji uređaji su Oculus Rift, Valve-ov Index VR i HTC Vive. Ipak, VR je još uvijek daleko od pojma masovne upotrebe, pošto su uređaji relativno skupi za kupovinu, a uz to je potrebno i dodatno ulaganje u izuzetno jak računar ili novu, uglavnom PRO konzolu, kako bi se sadržaj uopšte pokrenuo.
Priča iz virtuelne realnosti, koja je šokirala svijet nedavno, omogućila je da se majka sretne sa preminulom ćerkom, koju su stručnjaci kreirali u digitalnom obliku, po uzoru na snimke, zvukove i slike, koji su nastali prije nego što je devojčica preminula.
Sa druge strane, MIXED REALITY (MR) tehnologija predstavlja AR i VR kombinaciju, pošto stvaran svijet dolazi u interakciju sa digitalnim. Recimo, u stvarnom svijetu vidite neki zanimljiv, ali nepoznat logotip i onda pomoću uređaja to skenirate i automatski vam iskače prozorče sa objašnjenjem, a da pritom ne gubite uvid u okruženje. Trenutno najpoznatiji uređaj za pomješanu realnost su Microsoft HoloLens naočare, ali i slična kreacija kompanije Google, koje bi tek trebalo da dostignu svoj pun potencijal, i za sada se sa njima eksperimentiše kad je u pitanju primjena u svakodnevnom životu.
Pogledajte kako izgleda Super Mario u realnom životu, a u miksu sa virtuelnim okruženjem.
Možda ste čuli i za skraćenicu XR tj. EXTENDED REALITY. Ne radi se o nekoj drugačijoj vrsti, koja se razlikuje od prethodne tri, već je to pojam koji pokriva VR, MR i AR tehnologije na jednom mjestu, kao sredstva koja pružaju dodatne informacije o svijetu, bilo da je on stvaran ili imaginarni, objašnjava nam Play! Zine. Produženu realnost najčešće je moguće sresti u aplikacijama muzeja i ustanova u kojima se kamerom čitaju dodatne informacije o istaknutim predmetima i slično, ali produženu realnost moguće je sretati i na drugim mjestima. Pogledajte, recimo aplikaciju o Mona Liza slici i Luvru.
Izvor: Mondo