Od skeniranja vena i analize hoda do jedinstvenog ritma vašeg srca, istražujemo kako bi moglo izgledati otključavanje telefona u bliskoj budućnosti.
Sjećate li se vremena kada ste morali utipkati četvorocifreni PIN ili, još gore, dugačku lozinku svaki put kada biste željeli otključati svoj telefon? Iako se čini kao davna prošlost, zapravo je prošlo tek nekoliko godina otkako je biometrijska sigurnost postala standard. Danas je prislanjanje palca ili brzi pogled u kameru postao refleksna radnja za milijarde korisnika.
Prema podacima analitičkih kuća, biometrijska autentifikacija koristi se u velikom postotku svih prijava u aplikacije i uređaje, čineći je daleko najpoželjnijom metodom zbog svoje brzine i praktičnosti. Ipak, tehnološki svijet ne miruje. Dok su čitači otiska prsta i prepoznavanje lica danas norma, inženjeri i sigurnosni stručnjaci već razvijaju sljedeću generaciju "nevidljive" sigurnosti koja obećava još veću zaštitu, ali i otvara nova pitanja o privatnosti.
Prepoznavanje vena i srčanog ritma
Tradicionalne metode, koliko god bile napredne, imaju svoja ograničenja. Skeneri otiska prsta mogu zakazati ako su vam prsti mokri ili prljavi, a 2D prepoznavanje lica na jeftinijim uređajima ponekad se može zavarati fotografijom. Industrija se stoga okreće prema biometrijskim modalitetima koji se nalaze ispod površine kože ili se temelje na našem ponašanju.
Jedna od najperspektivnijih tehnologija je prepoznavanje vena. Za razliku od otiska prsta koji ostavljamo na svakoj površini koju dotaknemo, uzorak naših vena skriven je unutar tijela. Ova tehnologija koristi infracrveno svjetlo za mapiranje jedinstvene mreže krvnih žila na dlanu ili prstu. Ključna prednost ove metode je njena otpornost na krivotvorenje jer sistem zahtijeva protok krvi kako bi funkcionisao, što znači da je potreban "živi" uzorak, eliminišući mogućnost korištenja silikonskih replika ili odsječenih prstiju, što je čest motiv u špijunskim filmovima, ali i stvarna briga bezbjednosnih stručnjaka.
Još dublje u sferu medicinske biometrije ulazi autentifikacija putem srčanog ritma. Svaka osoba ima jedinstven elektrokardiografski potpis. Pametni satovi i narukvice već koriste optičke senzore za praćenje zdravlja, no ta ista tehnologija mogla bi služiti kao neprobojan ključ za vaše digitalne podatke. Zamislite scenarij u kojem vaš telefon ostaje otključan dokle god detektuje vaš pametni sat u blizini, koji je prethodno potvrdio vaš identitet putem otkucaja srca. Ovo nas dovodi do koncepta kontinuirane autentifikacije. Umjesto jednokratne provjere pri ulasku u uređaj, budući sistemi neprestano će verificirati korisnika u pozadini.
Važna i biometrija ponašanja korisnika
Takođe, ovdje na scenu stupa biometrija ponašanja. Vaš mobilni telefon prepun je senzora koji mogu naučiti kako ga koristite. Način na koji držite uređaj, brzina kojom tipkate poruke, pritisak prsta na ekran, pa čak i kut pod kojim skrolate kroz društvene mreže, jedinstveni su za vas. Ako neko otme vaš otključani telefon i počne trčati, uređaj bi mogao prepoznati promjenu u obrascu kretanja i načinu držanja te se automatski zaključati. Analiza hoda (gait analysis) takođe postaje sve relevantnija. Istraživanja pokazuju da sistemi mogu prepoznati pojedince s tačnošću od 85 do 90 posto samo na osnovu načina na koji hodaju dok im je mobitel u džepu. Ovo pretvara vaše tijelo i vaše navike u lozinku koju ne morate pamtiti i koju je iznimno teško ukrasti.
Naravno, s većom sofisticiranošću dolazi i veća odgovornost, posebno u pogledu privatnosti. Biometrijski podaci su nepromjenjivi. Ako hakeri ukradu vašu lozinku, možete je promijeniti, ali ne možete promijeniti svoje lice, mrežnicu oka ili uzorak vena.
Zbog toga se sve više naglašava važnost pohrane podataka isključivo na uređaju, u sigurnim enklavama umjesto u oblaku. Kompanija poput Samsunga i drugih tehnoloških divova moraju balansirati između treniranja naprednih AI modela koji prepoznaju ove obrasce i zaštite najintimnijih podataka svojih korisnika. Evropski GDPR i slični zakoni u SAD-u već klasifikuju biometrijske podatke kao visoko osjetljive, zahtijevajući izričit pristanak korisnika za njihovo prikupljanje.
Bilo kako bilo, sigurno je da budućnost mobilne bezbjednosti vjerovatno neće zavisiti o jednoj metodi, već o multimodalnom pristupu. Kombinacija 3D skeniranja lica, glasovne verifikacije i analize ponašanja stvoriće bezbjednosni eko sistem koji je istovremeno nevidljiv korisniku i neprobojan za napadače.
Izvor: nezavisne