Od mladih ljudi starosti od 14 do 24 godine se tražilo da poređaju uticaj društvenih mreža kad je riječ o osjećajima poput depresije, usamljenosti, ali i o snu, zlostavljanju i strahu da će nešto propustiti
Kraljevsko društvo za javno zdravstvo i Pokret za zdravlje mladih poslijednjih mjeseci su sprovodili anketu na gotovo 1.500 mladih ljudi starosti između 14 i 24 godine. Od njih se tražilo da poređaju uticaj društvenih mreža kad je riječ o osjećajima poput teskobe, depresije, usamljenosti, ali i o snu, zlostavljanju i strahu da će nešto propustiti piše Independent.
Najviše njih najnegativniji uticaj pripisalo je Instagramu, koji prema njihovom mišljenju negativno utiče na način na koji gledamo svoje tijelo, uzrokuje poremećaje sna i pojačava strah da nešto propuštamo dok nismo na njemu.
Ono u čemu je dobio pozitivne ocjene je samoizražavanje, pronalazak samog sebe i izgradnja mreže kontakata.
Snapchat je druga najmanje pozitivna platforma, koja je posebno loše prošla kad je riječ o strahu od propuštanja nečega i zlostavljanju. Facebook se našao u sredini, a ispitanici su mu pripisali poremećaje sna i prisustvo zlostavljanja. Dobro je prošao kad je riječ o emocionalnoj podršci i izgradnji zajednice.
Twitter je druga najbolja mreža, a njegove negative strane slične su Facebook-ovim.
YouTube je jedina društvena platforma koja je imala više pozitivnih efekata od negativnih, a ispitanici smatraju da je uspješna u podizanju svijesti, izgradnji zajednice i mogućnosti samoizražavanja. Među njenim negativnostima je uticaj na poremećaje sna.
Izvor: telegraf.rs