Zašto je kursor miša nagnut?

Da li ste se ikada pitali zašto je strelica pokazivača miša nagnuta ulijevo? U zapisima iz 1981. godine, koji otkrivaju mnoge detalje o prvom računarskom grafičkom okruženju, je i taj zašto strelica miša ne stoji uspravno. Prvi kursor miša je bio uspravan, kako ga je i zamislio Daglas Engelbart, tvorac računarskog miša. Iako je uspravni pokazivač miša olakšao izbor teksta i mnoge druge akcije na kompjuterima, on nije ostao takav. Kada je stigao prvi grafički interfejs za operativni sistem XEROX PARC (Palo Alto Research Center), iako nije bila riječ o komercijalnom proizvodu, postojao je problem. Ograničenja po pitanju rezolucije ekrana, njegove veličine i veličine kursora, kao i ograničenja samog XEROX PARC-a odigrala su veliku ulogu i u dizajnu strelice miša. Tada je i donijeta odluka da se kursor ne poveća, nego da se jednostavno nagne u stranu za 45 stepeni, kako bi bio lakše uočljiv, ali i ostao iste veličine. Danas, prošle su 33 godine od tog poteza, a nagnuti kursor miša zadržao se na svim ekranima. Naravno, biće uz nas u tom obliku dok u potpunosti ne pređemo na uređaje osetljive na dodir, piše na T Portal sajtu.

Tvorac miša umro je 2013. godine

Tokom 1950-ih i 1960-ih godina, kada su kompjuteri zauzimali čitave sobe, a podaci se u njih unosili pomoću bušenih kartica, Engelbart je već imao viziju svijeta u kojem ljudi uz pomoć računara razmjenjuju ideje o rješavanju problema. On je rekao da je njegov rad bio "povećavanje ljudskog intelekta", a suština je bila da kompjuter postane razumljiv za korisnika. Jedno od njegovih najvećih dostignuća je miš, kojeg je razvio 1960-ih godina, a patentirao 1970-ih. U to vrijeme, to je bila drvena ljuska koja je prekrivala dva metalna točkića. Sama ideja da se nečim što se zbiva unutar računara upravlja alatkom koja je spolja, bila je daleko ispred svog vremena. Miš nije bio komercijalno dostupan do 1984, a prvi se pojavio uz novi Apple Macintosh. Ustvari, Engelbartov izum je bio toliko ran, da on i njegove kolege nisu mnogo ni zaradile od toga. Patent za miša je trajao 17 godina, a 1987. je ta tehnologija postala javna pa Engelbart nije mogao da naplati autorska prava. Od sredine 1980-ih godina prodato je više od milijardu komada miševa. Tvorac kompjuterskog miša, umro je u Americi u maju 2013. godine, u 88. godini.
Izvor: mondo.rs